P1: Koja je najveća razlika između daljinskog odašiljača i običnog odašiljača tlaka?
O: Obični medij odašiljača izravno ulazi u mjernu komoru; Daljinski odašiljač oslanja se na izolacijsku dijafragmu i kapilarnu cijev napunjenu uljem za prijenos pritiska, a medij ne dolazi u dodir s tijelom odašiljača. Prikladno za medije visoke temperature, visoke viskoznosti, lako kristalizirajuće i visoko korozivne medije, omogućujući mjerenje na licu mjesta i daljinski prijem signala u središnjoj kontrolnoj sobi.
P2: Je li bolje imati dužu kapilarnu cijev za daljinske odašiljače? Koja su ograničenja?
O: Nije da što duže to bolje. Prekomjerna duljina kapilara može povećati temperaturni pomak i utjecati na točnost mjerenja. Općenito se preporučuje mjerenje 1-5 metara. Za radne uvjete s velikim temperaturnim razlikama pokušajte što više skratiti kapilarnu cijev, a istovremeno dobro zaštititi kapilarnu cijev kako biste izbjegli gnječenje i savijanje.
P3: Koji uvjeti rada zahtijevaju korištenje daljinskih odašiljača?
O: ① Visoka temperatura medija, koja prelazi temperaturu tolerancije tijela odašiljača; ② Medij je viskozan, kristalan i sklon začepljenju tlačne cijevi; ③ Jaki korozivni mediji mogu oštetiti mjerne komponente transmitera; ④ Higijenski zahtjevi su visoki i ne bi trebalo biti radnih uvjeta s mrtvim kutovima uzrokovanim pritiskom.
P4: Koje parametre daljinski odašiljači uglavnom mogu mjeriti?
O: Uglavnom mjerenje tlaka i diferencijalnog tlaka, postizanje razine tekućine i mjerenje sučelja pretvorbom diferencijalnog tlaka. Široko se koristi u skladišnim spremnicima, reaktorima i tornjevima, izlazeći standardne signale od 4-20 mA za sučelje s DCS/PLC sustavima.
UPIT









